Očuvajmo govor Dubrovnika

DUBROVAČKA PRIVATNA GIMNAZIJA
PROJEKT: OČUVAJMO GOVOR DUBROVNIKA
ŠKOLSKA GODINA   2010/11.  I   2011/12.
VODITELJ PROJEKTA: mr. sc. Tomislav Franušić, prof.
SUDIONICI PROJEKTA: UČENICI PRVIH I DRUGIH RAZREDA ŠK. GOD. 2010/11.

PREZENTACIJA TIJEKA I REZULTATA PROJEKTA

  1. MOTIVI I POČECI
  2. TIJEK PROJEKTA
  3. PROVEDBA ANKETE
  4. ANALIZA I REZULTATI PROVEDENE ANKETE
  5. PRIKUPLJENE I ANALIZIRANE RIJEČI I IZRAZI
  6. ZAKLJUČAK
  1. MOTIVI I POČECI

Učenici prve generacije Dubrovačke privatne gimnazije u školskoj su godini 2009./10. u sklopu planiranih vannastavnih aktivnosti, između ostaloga, gledali tri predstave iz repertoara Kazališta Marina Držića. Jedna od tih predstava bila je izrazito obojena lokalnim koloritom – po temi, izvedbi, jeziku. Radi se o uprizorenju djela Matka Sršena monodrami, jednočinki čija je radnja smještena u jednu dubrovačku slastičarnu na Stradunu 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Razgovarajući sa slastičarom, ali i drugim likovima što prolaze kroz slastičarnu i ulicom, komentira zbivanja u gradu i svakodnevnom životu, ne prestajući se nadati svome odavno otišlom vjereniku, dubrovačkom kapetanu Niku. Izričaj kojim se koristi je svakodnevni, živi govor Dubrovnika iz sredine dvadesetog stoljeća – dakle, onaj kojim su se služili bake i djedovi, a potom u nešto manjem obimu i roditelji današnjih naših učenika.

Razgovor koji je u školi vođen, kao osvrt na viđenu predstavu, otkrio je niz vrlo zanimljivih činjenica. Među njima najistaknutija je ona u kojoj smo utvrdili kako je većina naših učenika imala ozbiljnih poteškoća u razumijevanju i praćenju teksta monodrame. Određeni učenici su govorili o tome da niti one riječi koje se još po gradu mogu često čuti u upotrebi tipi: bursa, funjestra, tavajo… prepoznaju, ali ih ne koriste… Zamijenili su ih hrvatskim standardima: torba, prozor, ubrus… Istovremeno to su djeca roditelja koji su se također rodili i živjeli u Dubrovniku, a neki od njih su djeca treće i četvrte generacije Dubrovčana. Osim vokabulara, zamijetili smo znatne promjene i na polju akcentuacije riječi u našem Gradu. Još u prethodnoj generaciji bez iznimke Dubrovačni su izgovarali: matematika, festival, program, student…, a danas pod utjecajem medija i uz, često, smiješno jezično pomodarstvo, koje usput, nije niti dio hrvatskog standardnog naglaska, sve češće se u Gradu, ali i u lokalnim medijima čuje: matematika, festival, program, student… Taj utjecaj uvjetno možemo nazvati „medijskim“ ili „zagrebačkim“. Što se tiče akcentuacije, među generacijom naše djece jako je primijetan još jedan utjecaj kojeg uvjetno možemo nazvati „hercegovačkim“. Tako ćete danas vrlo često među mladima u Gradu čuti: nema  umjesto  nema.

Razgovor o „Sinjorini Esteri „ bio je vrlo zanimljiv i doveo nas je do zajedničkog zaključka o potrebi da se upravo ova generacija koliko toliko pozabavi očuvanjem dubrovačkog govora, koji evidentno nestaje iz naših ustiju i ušiju, te još jedno bitno obilježje našega Grada nepovratno odlazi u povijest. U kurikul Dubrovačke privatne gimnazije je stoga hitno, uz blagoslov školskog odbora, osim obveze promicanja i razvijanja svijesti o našem hrvatskom jeziku kao bitnom čimbeniku nacionalnog identiteta te o njegovom sustavnom njegovanju na svim područjima i na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa, unešena i stavka o „naglašenoj brizi o očuvanju lokalnih i dijalektalnih obilježja dubrovačkog kraja.“

  1. TIJEK PROJEKTA

U projekt koji je nakon priprema započeo u ponedjeljak, 24. siječnja 2011. uključili su se sljedeći učenici:

Ivan Vukšić, Bruno Krnetić, Dominik Pavlović, Mislav Arbulić, Ilija Jukas, Tiffany Tina Cvjetković, Karla Mjehović, Matea Svilokos, Ana Krce Ivančić, Andrea Franušić, Maja Bartulović i Nino Obrvan.

Voditelj projekta mr.sc. Tomislav Franušić predstavio je planirani tijek aktivnosti:

Teme s vremenikom:

  1. Formiranje i upoznavanje skupine – 1 sat  24. I 2011.
  2. Pogled u povijest govora Dubrovnika – 2 sata 31. I 2011. i 7. II 2011.
  3. Tekstovi s dubrovačkim riječima i izrazima (Vodopić, Sršen, Jerinić…) – 2 sata 14. II 2011. i 21. II 2011.
  1. Upute o provođenju anketnog istraživanja – 1 sat 28. II 2011.
  2. Provedba anketnog istraživanja – 30 sati od 1. III 2011. do 20. IV 2011.
  3. Analiza anketnog istraživanja – 2 sata 9. V 2011.
  4. Sistematizacija i pregled rezultata anketnog istraživanja – 20 sati-  tijekom ljeta 2011.
  5. Prezentiranje rezultata naketnog istraživanja – 2 sata – do kraja prvog polugodišta šk. god. 2011./12.

UKUPNO  RADA NA DUBROVAČKOM GOVORU : 60 SATI (siječanj- prosinac ’11.)

Na uvodnom satu učenici su pozvani da po vlastitom nahođenju izlaze na školsku ploču te napišu sve riječi kojih se u tom trenutku sjećaju, a smatraju da pripadaju lokalnom dubrovačkom jezičnom izričaju. Učenici su napisali sljedeće riječi:

None/nono, dundo, vapor, crevje, dumna, partit, arivat, bursa, šilok, festa, vijađ, porat, lincuo, pantaruo, pjat, soldi, kolendavat, kontenta, kenova, kantun, kikara, đardin, pantaruo, šetando, kamara, tapit, procesija, isat se, kalat se – ove riječi su uglavnom učenicima poznate i razumiju ih. Voditelj je nadodao još neke riječi koje učenici niti razumiju niti prepoznaju u kontekstu: vagiđat se, divertiškat se, đelat, kapito je, sveđ, rozarijo, dunkve, tovjelica…

Podrijetlo govora Dubrovnika vrlo je kompleksno područje. Stoga je voditelj skupine nastojao na jednostavnan i učenicima razumljiv način izložiti jedan POGLED U POVIJEST u koji je započet iznošenjem činjenice da od 12. stoljeća u Gradu počinje prevladavati hrvatski nad romanskim elementom i da od tada Dubrovnik živi stoljeća jačeg ili slabijeg bilingvizma (dvojezičnosti), pa u nekim segmentima i višejzičnosti  kao i bikulturalizma, tj. plurikulturalizma. Pojmovi su objašnjeni i potkrijepljeni primjerima. (službeni je jezik Dubrovačke Republike do njene propasti 1816. – latinski, svi su državni spisi na latinskom jeziku). Dubrovački pisci, međutim, uglavnom nisu pisali na stranim jezicima, već na narodnom tj. hrvatskom jeziku. U početku, kao i drugdje u Dalmaciji, koristila se čakavica (što je vrlo bitno jer dokumentirano arhivskim i književno-povijesnim spisima opovrgava velikosrpsko svojatanje dubrovačke književnosti), no već od 16. stoljeća štokavsko je narječje osnovica poglavito renesansne književnosti u Dubrovniku.

Činjenica je da je Dubrovnik kroz stoljeća postajao i ostao KOLIJEVKA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (Držić, Ranjina, Palmotić, Đorđić… sve do Gundulića, Vojnovića…) Budući da je u vrijeme Ilirskog pokreta opće prihvaćeno štokavsko narječje i ijekavski izgovor, lako je zaključiti da nam upravo iz našeg Grada, iz njegove književno-jezične tradicije dolaze temelji suvremenog hrvatskog standardnog jezika. Nemjerljiv je doprinos dubrovačkih pisaca i dubrovačkog govora nacionalnom jeziku i književnosti. Ponajviše iz dubrovačke književnosti jezikoslovci su razbrali i utvrdili kako je jezik poznatih i manje poznatih likova iz djela dubrovačkih pisaca kroz stoljeća vjerna reprodukcija njihovg autentičnog svakodnevnog izričaja (o tome piše Frano Čale). Analizirajući ta djela i likove od Držića do Vojnovića i Vodopića, lako ćemo utvrditi kako usprkos mnogim tuđicama, osbito ostacima romanskim, uz čvrsto sačuvanu morfosintaktičku strukturu hrvatskoga jezika postoji veliki postotak specifičnih, danas ih slobodno zovemo – dubrovačkih izraza iz van-hrvatskih korpusa u starijih pisaca. Tekstovi od 16.-18. stoljeća sadrže puno manje tuđica nego oni iz 19. stoljeća pa i prve polovice 20. stoljeća. Masovniji se dakle utjecaj najbrojnijih tuđica u dubrovačkom govoru, onih romanskih, bilježi krajem 19. stoljeća. Nakon pada Dubrovačke Republike, pod Austro-Ugarskom talijanski jezik postaje službeni i  uči se u školama. Tako, uz prethodne utjecaje romanskih jezika, imitacije velikih talijanskih pisaca, trgovačke i političke veze i dodire s velikom prekomorskom kršćanskom civilizacijom, uz ostatake izumrlog romanskog – dalmatskog idioma- preko toskanizama i vencijanizama – možemo reći da je dubrovački govor kakvog ga još pamtimo iz prethodnog, 20. stoljeća, plod ponajvećma jakog romanskog utjecaja kroz posljednja dva stoljeća.

Kao i u ostalim našim primorskim krajevima najutjecajniji i  najdublji tragovi su –

VENECIJANIZMI – (primjeri: pantaruo, isat, kalat; sva pomorska terminologija: kalafat, nostromo, vapor, prova;  crkvena terminologija: procesijun, bandijera…)

TOSKANIZMI: (na našoj obali tipični za Dubrovnik – upravo ga oni često razlikuju od ostalih priobalnih govora- primjeri: festa, vesta, skalin, kolarin, kolur, pjat…)

DALAMTSKI „RELIKTI“ : (učenicima je ukratko objašnjeno o kakvom se izumrlom romanskom jeziku radi i o njegov edvije varijante na našoj obali od kojih  je jedna dubrovačka – primjeri: kimak, orsan, vala, želatina, lukijernar

NE-ROMANSKE POSUĐENICE u  manjem obimu:  (turcizmi, arabizmi, germanizmi…)

Nakon čitanja i analiziranja pojedinih dijelova tekstova Vodopića, Sršena i Jerinića voditelj je skupine prezentirao i objasnio način provođenja ankete. Svaki je učenik uključujući i voditelja projekta dobio zadatak da u razdoblju od 1. ožujka do 20. travnja 2011. god. anketiraju ljude iz tri generacije – one njihovih baka i djedova, druge – njihovih roditelja te treće – njihovih vršnjaka. No, prije toga učenici su dobili zadatak da dva tjedna osluškuju, u obitelji, u školi, na ulici, autobusnoj postaji, prodavaonici, kafiću… riječi i izraze za koje smatraju da su – dubrovački! Svi su učenici vrlo atkivno sudjelovali u zadanom zadatku te su s voditeljem skupine analizirali sve  zabilježene riječi i izraze. Skupili su ih gotovo četiri stotine ! “Filtirirnjem“ smo došli do 321 riječi i izraza za koje smo nesumnjivo utvrdili da se radi o dubrovačkom govoru. Te su nam riječi poslužile kao osnova na kojoj smo organizirali i proveli našu anketu.  Napominjem da su sugovornici, pogalvito oni iz najstarije generacije tijekom anketiranja često nadodavali sami mnoge dubrovačke riječi i izraze kojih su se tada sjetili.

Učenici su dakle, sa sobom nosili popis od tristotinjak zabilježenih dubrovačkih riječi i izraza koje smo najprije iščitavali pojedionačno i u kontekstu zbog pravilnog izgovoroa,  te uz njega anketni listić koji je izgledao ovako:

Dubrovačka privatna gimnazija

šk.god. 2010/11.

Školski projekt:

OČUVAJMO GOVOR DUBROVNIKA

RIJEČ/IZRAZ

POZNAM / UPOTREBLJAVAM POZNAM/NE UPOTREBLJAVAM NE POZNAM / NE UPOTREBLJAVAM
npr. navegavat Kanočo pena

Riječi i  izrazi pronađeni i korišteni tijekom aktivnosti:

 

DUBROV.     HRV.                 KONTEKST

abonamenat – pretplatna karta          “Ovaj mjesec nisam potvrdio abonamenat“

ačenavat – davati znak                      „Ona mi je ačenala, ma ja je nijesam viđela“

adio – zbogom; Bog!                        „Adio, draga moja!“

afitat – iznjamit                                 „Moja none afitava ljeti“

alavija – kako treba                            „trebaš obuč alavija bječve, a ne te škapine…“

akostat- pristat                                  „Je li vapor akosto u Lopud?“

alavija- kako treba                             „Načini tu posteju alavija“

antika – stara                                     „Ova slika je baš antika“

apena –upravo, baš                           „Apena sam išla leć“

arajdat se – obradovati se                „Moj se mali arajdo kad nas je ugledo“

arivat – stići, doći                             „Nisu još arivali doma“

bacit očadu –pogledati                       „Bacila sam očadu po izlozima“

balančana –patliđan                           „prošo je stađun od balančana“

balat – plesati                                     „ Vidi male što bala i čiči“

balunijer – pijanac                              „Puno pije, posto je pravi balunijer“

banak- drvena klupa                          „Čekat ću te na banku na Batali“

banda – strane                                   „ Poljubila me s obje bande“

bandijera – zasatva                             „ Tamo đe visi hrvatska bandijera na Pilama“

banjat se – kupat se                            „ Obanjali smo se na Dančama“

bareta- muška kapa                           „A, viđi mu barete ko u staroga đeda“

bestimat – psovati                              „Puši, pije, bestima …. baš je grez!“

beškot – prepečenac                           „Jeo sam dva dana samo beškot s čajem“

beštija  – zvijer, životinja                    „Destrigaj tu beštiju i bit ćeš miran…“

bječva – čarapa                                  „ Ovako vruće, a ti još nosiš bječve“

biljet – karta                                       „pitaj nostroma možeš li kupit biljet na brodu“

bokun – komad                                  „ Ako si gladna uzmi bokun kruha“

broka – kanta                                    „ Donesi mi broku vode, da zalijem ovo“

brontulat – gunđati                            „ Ne mogu izać večeras, stara mi non stop brontula“

brontulat – prigovoarati                     „cijelo mi vrijeme nešto brontula …“

bumbak – pamuk                                „ Jesi li gluh ili si stavio bumbaka u uši“

bumbeta – žarulja                               „ Kupi mi bumbeta od 60 vati“

bunaca – bonaca                                 „ Kako sad puše, a jutros je bila bunaca ko ulje“

buro –komoda s livadama                  „Zimsku smo robu pospremili u buro“

bursa – torba                                     „Knjiga mi je ostala doma u drugoj bursi“

bursin – ženksa torbica                      „U bursinu mi nema takujina, samo faculet i očale“

butiga – dućan                                               „ Pođi u butigu i kupi mi mineralnu“

cima – konop za vezivanje broda       „Molaj cimu, vapor treba partit…“

crevlja – cipela                                  „ Nisam crevje kupila ima po’ godine“

cujat se – ljuljati se                             „Puhala je bura, svi su se ferali cujali“

cukar – šećer                                     „ Hoćeš li kavu s cukarom ili bez“

čerožina – svijeća voštanica               „Imaš li čerožinu, ako nestane struje!“

čičat – pljeskati                                 „Vidi male što bala i čiči“

čokolatin – čokoladice, slatkiši          „Uzmi dva tri čokolatina“

čombo – lutak, čudak                       „Kako se to ponašaš –pravi si čombo!“

ćaće  – tata                                         „ Ovo su knjige mog pokojnog ćaće“

ćakulat – neobvezno pričati               „najljepše je uvečer sjesti na pižuo i ćakulat…“

ćutjet – volit                                       „ Župčice lijepa, ćutim te ja!“

deboto – skoro, zamalo                      „Deboto sam pala“

dećidat – odlučit                                „Čvrsto sam dećidala više ne ić tamo“

defora – dalje od obale                      „Vapor je defora Mljeta“

deliberat se – oslobodit se                 „Delibero sam se onoga kučka lajavoga…“

delubija – prolom oblaka                   „Učinila je noćas strašna delubija…“

destrigat – maknut, oslobodit se        „ Destrigaj tu beštiju i bit ćeš miran…“

dinja – lubenica                                  „Više ti volim pipun nego dinju!“

disperan – bezvoljan                         „Ajme što je on zadnjih dana nekako disperan…“

divertiškat se – zabaviti se                 „Pusti mladost nekse divertiška“

Dobra noć! – Laku noć!                     „Pošo si a nisi nam ni reko – dobra noć!“

doperat – koristiti                              „Ova je makina još nedoperana“

drito – pravo                                      „Idem ti sad drito u matere pa ću joj sve rijet!“

dumna – časna sestra                         „Kateheze su u dumana na Pilama“

dundo – nepoznati čovjek                 „Baš je prolazio nekakav dundo…“

dundo – stric, ujak                             „Moj je dundo kapetan“

đardin – vrt                                        „None ti je u đardinu!“

đelat – sladoled                                  „Ćaće bi onda reko ajdemo pojesti đelat“

đinazija – gimnazija                           „Ja sam ti hodila još u staru đinaziju“

faculet- rupćić                                    „Ajde, uzmi faculet i oskeni se“

falit – pogriješio si                             „Para da ona nije nikad falila…“

fatiga – posao                                                „nije to bila laka fatiga…“

fatigat – raditi                                                „fatigalo se dan i noć“

febra – temperatura                                       „ne idem u školu, skočila mi je febra…“

ferata – vlak                                                   „ još dok je u Gruž dohodila ferata“

fermaj – ukosnica                                          „Posudi mi fermaj za kosu“

fermat – zaustaviti                                         „Fermaj više govorit!“

fero – ulična svjetiljka, svjetionik                  „Puhala je bura, svi su se ferali cujali“

festa – svečanost, veselje                               „Ideš li u Grad na festu?“

finalmente – na kraju,napokon                      „Finalmente je arivala i ona“

finit – završit                                                 „finut će i ova festa…“

foj – novine                                                   „Sjedali su pred kavanom i legali foje…“

forca – sila, snaga                                          „vidi onoga mladića, pun je force!“

fortuno – nevrijeme                                       „Kasni mu brod sa Šipana jer je fortuno šiloka“

funero – sprovod                                           „To je bilo na funeralu moga pranona…“

furesti – turisti                                                           „ Jedva čekam kad će partiti ovi silni furesti“

gambat – gazit uokolo                                   „Dobro smo progambali,od svetog Jakova do Boninova“

gospar – gospodin                                         „Doć će sigurno i gospar gradonačelnik!“

grasta – posuda za cvijeće                             „Vjetar joj je obalio sve graste s balkona“

grezo – grubo                                                 „Puši, pije, bestima …. baš je grez!“

grintat – zanovijetati                                      „Vazda grinta, ko stara baba!“

guloz – sladolkusac                                       „Kako se neće zdebjat kad je guloz na sve“

gusta me – sviđa mi se                                   „ Ta me mala uoće ne gusta“

gvantijera – poslužavnik                                „Stavi te čaše na gvantijeru i iznesi hi!

hi – ih                                                             „Jesi li hi iđe vidio?“

hihištanje – podrugljivo smijanje                   „cijelo su se vrijeme u teatru hihištali“

homo! – ajdemo, ajmo!                                  „homo ća, dosadno mi je!“

hudoba – zločest                                            „Nemoj mu vjerovat, on ti hudoba pakjena!“

imađinat – zamisliti                                        „ona je imađinala da je msisica“

imat mota – biti spretan                                 „gledo sam ga kako igra, ma ima mota…“

imbećiliškat – poludjet, postat luckast          „više sam s vama imbećiliškala!“

imbećio – lud, luckast                                               „već je star i imbećio“

imenso – jako lijepo                                       „gustalo me , bilo je imenso…“

infotat –naljutiti                                             „bila je bezobtazan i jako me infotala…“

insoma – dakle                                               „insoma, ja to više nijesma mogla trpjet…“

intanto – međutim                                         „ćela sam ga kupit, intanto je to učinila ona prije“

intencion – namjera                                        „to uopće nije bio moj intencion…“

intrat – sresti                                                  „intrali su se na Pilama“

invidija – zavist                                             „puni su invidije, zato su nas i napali…“

isat – podići, dići                                           „isaj se s poda, sve je šporko“

isćumijehat – postat zaboravan, sklerotičan  „stari mi je skroz jadan isćumijeho…“

izlempat se – jako se prestraštiti                    „izlempo me od straha…“

izventat – izmisliti                                         „sve su izventali, ništa to nije istina…“

jedit se – ljutiti se                                          „Je li se još jediš na mene?“

kačica – velika žlica za juhu                          „nemoj mi puno juhe stavit, smao jednu kačicu“

kala – blizu, do                                              „to ti je prva ulica kala Male braće“

kalafat – brodograditelj                                 „Najviše je kalafata bilo u Rijeci i na Elafitima“

kalmat – smiriti                                              „Kalmala je bura!“

kamara – soba                                                „poćeraj ih odma u kamaru, kad operu zube!“

kamarin – zahod                                            „nije bilo zahoda u kući nego kamarin nadvoru!“

kanavac – kuhinjska krpa                              „dodaj mi spužvu i kanavac!“

kantun – kut                                                  „koš ti je tamo u kantunu!“

kanjela – cimet                                               „govore da je za gripu dobra kanjela s medom“

kapitat – stić                                                  „O, kume i ti si kapito“

karkašina – starudija                                      „Viđi one karkašine od auta…“

karoca- kočija                                                „došli smo sa Konala u karoci od gospara…“

karota – mrkva                                               „Kiko pomadora, tri kukumara i koju karotu“

kenova- pozdrav, što ima novoga?                „Đe si, kenova?“

kikara – šalica                                                „kikare su vam u kredenci“

kjaro – jasno                                                  „tek mik sad ništa nije kjaro“

kolajna – ogrlica                                            „osvojili su prvo mjesto, zlatnu kolajnu“

koltrina – zavjesa                                           „promijenila sam koltrine u kamari“

kolur – boja                                                    „zasramila se, promijenila je sto kolura u faci“

komin – kuhinja                                             „soldi su ti na stolu u kominu“

komončin – noćni pormarić                           „očale su mi ostale na komončinu“

kondut – zahod                                             „ne riba se kraj javnoga konduta…“

kontenat – zadovoljan                                               „kontenat sam jer sam ga vidio“

korađ – hrabrost                                             „nemam korađa mu to rijet…“

korpić – grudnjak                                          „kako su skupi korpići u DOC-a!“

kotonjata – domaći kolač od dunje               „obožavam kotonjatu, uz malo oraha i rakijicu“

kotula – suknja                                              „ne ide su u crkvu ni u školu u tako ratkoj kotuli“

kredenca – kuhinjski element                        „kikare su vam u kredenci“

kriješva – trešnja                                            „najeli smo se kriješava, a još nisu zrele…“

krpatur – zimski pokrivač                              „Zahladilo je, stavit ću krpatur!“

kučak – pas                                                    „šetaju kučka po lapadskoj uvali“

kumumar – krastavac                                     „Kiko pomadora, tri kukumara i koju karotu“

kundurica – osoba koja želi sve znati            „ona ti je velika kundurica, sve je interesira…“

kunjado, kunjada –                                         „kunjado me zvo na piće, nismo se dugo viđeli“

kupijerta – krov                                             „velika je kiša, sve nam je prokapalao s kupijerte“

kušin  – jastuk                                                „nasloni glavu na kušin i zaspi!“

kvando i kvando – povremeno                      „napiše domaći samo kvando i kvando“

kvarat – četvrt                                                           „Predsat je u osam i kvarat“

lampandina- svjetiljka                                    „upali lampadinu, ništa ne vidim…“

lapis – olovka                                                 „ni lapis više ne nosi u školu“

lastra – prozorsko staklo                                „konačno sam dansa i lastre oprala“

legat – čitati                                                   „Sjedali su pred kavanom i legali foje…“

lentrat se – fotografirati se                            „nasmiji se da nas ovi lentraju“

lincuo – plahta                                               „pokrila se linculom po glavi i zaspala“

makaruli – tjestenina                                      „Za sv. Vlaha jedemo šporke i slatke makarule“

makina – stroj                                               „Zvo sam meštra da mi pravi ovu makinu“

manina – narukvica                                        „Dobila je krasnu maninu za krizmu“

mantenjota – ljubavnica                                 „Stari je vazda imo mantenjotu…“

manja mukte – jesti đaba                               „Opet se došo najesti, pravi je manja mukte“

markatunja – dunja                                        „Najljepše vonjanju  markatunje“

medikamenat – lijek                                      „Ovaj medikamenat se ne uzime na ričetu“

meštar – majstor                                            „Zvo sam meštra da mi pravi ovu makinu“

mirakul – čudo                                               „Trebo bi se dogodit mirakul da se on vrati…“

miritat – zaslužiti                                           „oni ne miritaju ni da ih pogledamo…“

mjenduo – badem                                          „Ima li mjendula u ovoj torti?“

molat – popustiti                                            „Molaj cimu, vapor treba partit…“

montura – uniforma                                       „Ide okolo u monturi od mornara…“

muka – brašno                                                           „Kuipi mi ulje i po kila muke…“

mukte – besplatno                                         „Ovo ti je mukte, svega dvadeset kuna…“

mularija – dječurlija                                       „što se ona mularija dere…“

muo – pristanište za privez brodova              „Brod je na velikome mulu….“

nadođontat – nadodati                                  „nadođonto mi je koje kilo, zafrkava me…“

nadvoru – vani                                               „nije bilo zahoda u kući nego kamarin nadvoru!“

najedit se – naljutiti se                                   „vrati se nase, prije nego se ozbiljno najedim“

namuran – zaljubljen                                      „mala je u njega strašno namurana…“

narančin – mandarina                                    „uberi slobodno malo narančina…“

nase- natrag                                                   „vrati se nase, prije nego se ozbiljno najedim“

naturalo- naravno                                           „naturalo se da se je najedila, kad si z’o“

navegat – ploviti                                            „navega već dvadesti godina“

neput, nepuča – nećak, nećakinja                  „moja neputa je zubarica…“

nevera – lakše nevrijeme                                „para da bi večeras mogla kakva nevera učinit…“

none i nono – baka i djed                              „moji nono i none žive u Gradu“

nostromo- mornar, vođa palube                     „pitaj nostroma možeš li kupit biljet na brodu“

nožice – škare                                                „dodaj mi male nožice za ostrič nokte“

njorgetat- priogvoarati                                   „žena mi vazda njorgeta da pijem…“

njorit – roniti                                                  „njorili su cijelo popodne i ništa nisu iznjorili“

obadat – obraćati pozornost                          „ne obadaj što tiona govori – laže!“

očale – naočale                                              „očale su mi ostale na komončinu“

ofenđat se – uvrijedit se                                „odma se ofenđala čim sam joj rekla da šuti“

ofičica – molitvenik                                       „na komončinu je lampadina i ofičica moje pokojne none“

onomade – onda, onom prilikom                   „srela sam ih onomoda na Stradunu“

opinjon – mišljenje                                         „ne pitam te za tvoj opinjon, sve mi je jasno“

opiturat – obojati                                           „viđi je opiturala se u crveno…“

orlođe – sat                                                    „stavili su veliko orlođe na zid, pa znam koja je ura“

oseknut se – obrisati nos                                „Ajde, uzmi faculet i oskeni se“

oservat – zapaziti, primijetiti                         „Oservali smo da si se promijenio…“

ostrič – odrezati                                             „dodaj mi male nožice za ostrič nokte“

ožica – žlica                                                   „donesi mi ožicu da pojedem juhu“

pacijenca – strpljenje                                     „s ovom djecom treba puno pacijence“

pajet – bokobran na brodu                             „stavi pajet da se ne ostružemo“

pantaruo – vilica                                            „to se jede s pantarulom, a ne s ožicom“

para mi da – činit mi se da                             „Para mi da ona nije baš normalna…“

partenca – polazak                                         „partenca je ujutro u 7 „

partit – otići, otputovati                                 „Vapor je apena partio“

pasat – proći                                                  „pasalo je osamura“

patate – krumpir                                            „isprigat ćemo malo patata“

pegula – nezgoda                                           „prave smo pegule, opet smo izgubili takujin“

penduližat – ribariti, sporo vozeći u barci      „svako popodne penduliža u konalu…“

perfino – na kraju, povrh svega                     „perfino je i papir izjela…“

perikulozo –opasno                                        „skakat s one stijene je jako perikulozo…“

perke – jer                                                      „nijesam ti došla perke me sve boli…“

persijane – grilje                                             „otvori persijane, jer je prevruće…“

peskarija – ribarnica                                       „Je si ovu ribu kupila u Pema ili na Peskariji?“

petrusin –  peršin                                            „Kupi mi malo seleni i petrusina“

pica – špica, koštica                                       „narančina je pun pica…“

pijanoforat – klavir                                        „udaram na pjanoforat…“

pilo – sudoper                                                „pjati su u pilu…“

pipun – dinja                                                  „Više ti volim pipun nego dinju!“

pitar – posuda za cvijeće                               „taraca joj je puna pitara s cvijećem“

pitura – boja                                                   „kupili smo pituru za piturat kamaru“

pižuo – kamena klupica uza zid kuće            „najljepše je uvečer sjesti na pižuo i ćakulat…“

pjat – tanjur                                                   „Pojela je dva pjata juhe“

poltrona – fotelja                                           „zavalio se u poltronu i gleda utakmicu…“

pomadora – rajčica                                        „Kiko pomadora, tri kukumara i koju karotu“

porat – luka                                                    „barka mu je surgana u starome portu…“

portafoj – novčanik                                      „portafoj mi je prazan, kako i vazda…“

posteja – krevet, postelja                               „Gaće su ti na posteji“

praska – breskva                                            „više volim kriješve nego praske“

pričipicija – provalija                                     „Strašno! U kakvu su se pričipiciju strovalili!“

prigat – pržiti                                                 „za večeru su prigana jaja i patate“

prosuja – tava                                                „isprigaj palačinke na onoj drugoj prosuji“

prova – pramac broda                                    „udrio je provom u muo“

Pujizi – Talijani                                              „viđet ćeš koliko će doć Pujiza u osmom mjesecu“

pumpijer – vatrogasac                                    „za dobro ih napit trebaju pumpijeri“

puntamenat – ljubavni sastanak, spoj                        „prije smi išli na Gradac na puntamenat“

rego – poklon                                                 „dobio sam laptop na rego od nona“

ričeta – recept                                                „Ne mogu vam to izdat bez ričete“

rijet – reći                                                       „Idem ti sad drito u matere pa ću joj sve rijet!“

rusica – zemnička                                          „uzmi kilo kruha i dvije tri rusice“

saket – plastična vrećica                                „nabrala je dva saketa narančina na Lopudu“

sekat – crpsi vodu                                          „moram sekat barku, palo je puno kiše noćas“

sekavat – gnjaviti                                           „prestani me sinko sekavat, imam ja drugih briga…“

setemana – tjedan                                          „cijelu setemanu ga nema u školi“

sforcat – pojačati                                           „sforcat će šilok i nema ti ništa od izleta“

sikur –a – siguran-na                                      „jesi li sikura da dobro postupaš“

sinjorina – gospođica                                     „kako je lijepa i draga ona sinjorina“

skalin – stepenica                                           „spusti se niz skaline od Buže“

skuro – mračno                                              „sve je skuro, upali kakvu svijeću-…“

slatko – kolači                                                „donio je škartoc pun slatkoga…“

snervat se – izgubiti živce, iznervirati se       „snervali su me i ne želim s njima više radit“

soldi – novci                                                  „ne postoje soldi koji to mogu platit“

spaventat se – jako se prepasti                       „spaventali smo se kad je jutros zatreslo…“

spenza – kupovina                                         „bila sam u spenzi, pa sad idem na kavu…“

spominjat se – sjećati se                                 „spominjem se kad sam bio mald kako smo pjevali…“

stađun – sezona, godišnje doba                     „prošo je stađun od blančana…“

standali  – stupovi                                          „Stavili su standale i okitili crkvu sv. Vlaha“

subito – odmah                                              „nije ni arivo, subito je partio…“

sumporin – šibica                                           „dodaj mi sumporine da zapalim španjulet…“

surgat – uvaliti                                               „surgali su nam se, pa više nijemo mogli ni ćakulat…“

sveđ – uvijek                                                  „sveđ je bilo, sveđ će i bit…“

šesno – lijepo, uredno                                    „šesna li su ti ova dječica!“

šetando – šetajući                                          „pomalo ćemo, šetando do svetog Jakova!“

šilok – južni vjetar, jugo                                „Kasni mu brod sa Šipana jer je fortuno šiloka“

škafetin- ladica                                              „škafetin mi je pun papirušina…“

škapin –kratka čarapa                                    „trebaš obuč alavija bječve, a ne te škapine…“

škartoc- papirnata vrećica                              „donio je škartoc pun slatkoga…“

škatula – kutija                                              „dodaj mi ključ iz te škatule, molim te!“

škivat – izbjeći                                               „ništa ne uči, stalno škivava…“

šlafrok – kućni ogrtač                                    „obukla sam već šlafrok i više niđe ne izlazim“

šokeca – ludorija                                            „on ti živi od šokeca, skroz je neozbiljan…“

špaher – štednjak                                           „juha ti je na špaher…“

španjulet – cigareta                                        „dodaj mi sumporine da zapalim španjulet…“

špina – pipa                                                    „ne pijte danas vodu iz špine…“

šporkat – uprljati                                            „šprokala su se djeca na igralištu…“

šporkeca – prljavština                                    „ Koliko šporkece ispod tapita!

šporko – prljavo                                             „isaj se s poda, sve je šporko“

šterika – voštanica                                         „upalit ću šteriku jer nema struje…“

štivale- čizme                                                 „treba obuč dobre štivale za preć preko voe vodurine…“

štraloć – razrok                                              „znaš i ti sigurno onog starog, štraloćog…“

štramac – madrac                                           „stavit ću ventat ove štramace…“

šugaman – ručnik                                           „obriši se šugamanom…“

tak – potpetica                                                           „ne znam hodit u ovim visokim tacima…“

takujin – novčanik                                          „U bursinu mi nema takujina, samo faculet i očale“

tapit – tepih, sag                                            „ Koliko šporkece ispod tapita!

tavolin – stolić                                               „očele su mi na tavolinu…“

timun- kormilo                                               „kormilar mora vazda bit za timunom…“

tinel – dnevni boravak                                   „sjedali smo u mene u tinelu…“

toč – umak                                                     „Za objed je pasta s točom od pomadora“

toka mi – moram, trebam                               „toka mi danas poć u doktora…“

tradiškat – izdati, iznevjeriti                          „vjerovat ću ti, ma nemoj me tradiškat…“

tramakat – prebacivati, premiještati               „istramakali smo onaj klavir tamo-amo…“

tratamenat- čašćenje                                      „bio je i sinoć lijepi tratemenat!“

tratat se – (po)častiti se                                  „tratat ćemo se sutra, rođendan mi je!“

tremendo – jako                                             „bilo je nevrijeme, jako, tremendo…“

tri kavarta od ure- 45 minuta                         „Školski sat traje tri kvarta od ure“

trpeza – stol za blagovanje                            „bila je bogata trpeza…“

tubaš- peder, homoseksualac                         „i one se bore za prava tubaša…“

udarat na instrumenat – svirati instrument    „udarali su na pjano cijelu večer…“

uhitit pod bandijeru – nekomu se rugati        „uhitili su me pod bandijeru, jer sam falio…“

ukopečit se – ukočiti se                                 „ukopečili smo se od zime…“

ultima – zadnja                                              „njegova vazda mora bit ultima…“

umideca – vlaga                                             „velika je umideca, već danima pada kiša…“

ura – sat                                                         „cijelu uru smo šetali…“

ušesan – uredan                                             „sve je lijepo, ušesno…“

utijavat – glačati                                            „utijavat ću popodne, skupilo se puno robe…“

vapor – brod                                                  „Molaj cimu, vapor treba partit…“

vazda – uvijek                                                           „vazda se zafrkava…“

vele- mnogo                                                   „vele si mi rekla, bolje da nisi…“

ventat – prozračit                                           „stavit ću ventat ove štramace…“

verdura – povrće                                            „kupi malo veća i verdure…“

vesta – haljina                                                „ovo mi je nova vesta, gusta li te…“

vestit- muško odijelo                                     „obuci vestit, pa ideš na pir, a ne na tulum…“

vijađ – putovanje                                           „idemo na vijađ u Prag…“

virtuoz – umjetnik                                         „krasno svira, pravi je virtuoz…“

vizita – posjeta                                               „kasna je ura za ovakve vizite…“

vonjat – mirisati                                             „Najljepše vonjanju  markatunje“

zafumat – zapaliti (cigaretu)                          „zafumali smo poslije objeda…“

zakantat – zapjevati                                       „a onda smo uspjeli i zakantat…“

zakočutat – odrešito reagirati                        „zakočuto mi je, nije me htio poslušat…“

žmuo – čaša                                                   „dodaj mi žmuo vina…“

žvelto – brzo                                                  „mala je spretna i žvelta…“

  1. PROVEDBA ANKETE

Dvanaest učenika angažiranih u provedbi školskog projekta, uz voditelja anketirali su ukupno 39 osoba, naših sugrađana iz tri naraštaja. Po trinaest je anketiranih osoba iz tri dobne skupine (generacije).
Prva dobna skupina –    vršnjaci naših učenika godišta        od 1985. – 1995.

Druga dobna skupina – generacija roditelja   godišta           od 1965. – 1975.

Treća dobna skupina – generacija baka i djedova godišta    od 1931. – 1951.

TREĆA DOBNA SKUPINA – REZULTATI ANKETE:

God. rođenja 1931.-1951.

POZNAM / UPOTREBLJAVAM POZNAM/NE UPOTREBLJAVAM NE POZNAM / NE UPOTREBLJAVAM
Abonamenat, ačenavat, adio, afitat, alavija, akostat, antika, apena, arivat, balančana, balat, balunijer, banak, banda, bandijera, banjat se , bareta, bestimat, beškot, beštija, bječva, bokun, broka, brontulat, bumbeta, bunaca, buro, bursa, bursin, butiga, cima, crevlja, cujat se, cukar, čerožina, čokolatin, čombo, ćaće, ćakulat, destrigat, dinja, disperan, dobra noć!, drito, dumna, dundo, dundo, đardin, faculet, falit, febra, feramt, fermaj, fero, festa, finit, fortuno, gospar, grasta, grezo, grintat, guloz, gusta me, gvantijera, hi, hihištanje, homo!, imat mota,  imbećio, isat, isćumijehat, izlempat se, jedit se, kačica, kala, kalmat, kamara, kanavac, kantun, kenova, kikara, koljana, koltrina, komin, komončin, kontenat, korpić, kotonjata, kotula, kredenca, kriješva, krpatur, kučak, kukumar, kundurica, kunjado/a, kušin, kvando i kvando, kvarat, lampadina, lapis, lincuo, makaruli, makina, manina, meštar, miritat, mjenduo, molat, montura, mukte, mularija, muo, nadvoru, najedit se, narančin, nase, navegat, neput/nepuča, nevera, none i nono, nostromo, nožice, njorgetat, njorit, obadat, očale, opiturat, ostrč, ožica, pajet, pantaruo, para mi da, partenca, partit, pasat, patate, pegula, penduližat, perfino, persijane, peskarija, petrusin, pica, pilo, pipun,  pitar, pitura, pižuo, pjat, poltrona, pomadora, porat, portafoj, posteja, praska, prigat, prosuja, prova, rego, ričeta, rijet, rusica, saket, sekat, sekavat, setemana, sforcat, sikur, sinjorina, skalin, skuro, slatko, snervat se, soldi, spominjat se, stađun, standali, surgat, šesno, šetando, šilok, škafetin, škapin, škartoc, škatula, škivat, šlafrok, šokeca, špaher, španjulet, špina, šporkat, šporkeca, šporko, šterika, štraloć, štramac, šugaman, tak, takujin, tapit, tavolin, timun, tinel, toč, toka mi, tramakat, tratamenat, tratat se, tri kvarta od ure, trpeza, tubaš, uhitit pod bandijeru, ukopečit se, ulitma, umideca, ura, ušesan, utijavat, vapor, vazda, vele, ventat, verdura, vesta, vestit, vijađ, virtuoz, vizita, vonjat, zafumat, zakantat, zakočutat, žmuo, žvelto arajdat se, bacit očadu, biljet, bumbak, čičat, ćutjet, deboto, dećidat, defora, deliberat se, delubija, divertiškat se, doperat, đelat, đinazija, fatiga, fatigat, ferata, finalmente, foj, forca, funero, furesti, gambat, imađinat, imbećiliškat, infotat, intrat, invidija, izventat, kalafat, kamarin, kanjela, kapitat, karoca, karota, kolur, kondut, korađ, legat, lentrat se, mantenjota, manja mukte, markatunja, medikamenat, mirakul, muka, nadođontat, namuran, naturalo, ofenđat se, ofičica, onomade, opinjon, orlođe, oseknut se, oservat,pacijenca, perikulozo, perke, pijanoforat, pričipicija, Pujizi, pumpijer, puntamenat, spaventat se, subito, sumporin, sveđ, štivale, tradiškat, tremendo, udarat na instrumenat, ultima 74 Hudoba, imenso, insoma, intencijon
4

DRUGA DOBNA SKUPINA – REZULTATI ANKETE:

God. rođenja: 1965.-1975.

POZNAM / UPOTREBLJAVAM POZNAM/NE UPOTREBLJAVAM NE POZNAM / NE UPOTREBLJAVAM
Abonamenat, adio,afitat,Alavija, arivat, balančana,

Balat, balunijer, banak,

Bestimat, beškot, beštija,

Bječva, bokun, broka,

Brontutlat, bunaca, bursa,

Butiga, cima, cukar,

Čerožina, čokolatin, čombo,

Dinja, disperan, drito, dumna,

Dundo, dundo, đardin, faculet, falit,

Febra, fermaj, fermat, fero,

Festa, finit, forca, gospar,

Grasta, grintat, guloz, gusta me,

Gvantijera, hihištanje, imat mota,

Isat, jedit se, kačica, kala,

Kamara, kanavac, kantun,

Karkašina, kenova, kikara,

Kolajna, koltrina, komin, komončin, kontenat, korpić, kotonjata, kotula, kredenca, kriješva, krpatur, kučak, kukumar, kundurica, kunjado, kušin, kvando i kvando, kvarat, lampadina, lincuo, makina, meštar, miritat, mjenduo, molat, mukte, mularija, muo, nadođontat, nadvoru, najedit se,

Narančin, nase, navegat, neput/nepuča, nevera, none/nono, nostromo, nožice, njorgetat, njorit, obadat, očale, opiturat, ostrič, ožica, pajet, pantaruo, para mi da, partenca, partit, pasat, patate, pegula, penduližat, persijane, peskarija, petrusin, pica, pilo, pipun, pitar, pitura, pjat, poltrona, pomadora, porat, portafoj, posteja, praska, prigat, prosuja, prova, rego, ričeta, rijet, rusica, saket, sekat, sekavat, setemana, sforcat, sinjorina, skalin, skuro, slatko, snervat se, soldi, spenza, standali,

Šesno, šetando, šilok, škafetin, škapin, škartoc, škatula, šlafrok, šokeca, špaher, špina, šporkat,

Šporkeca, šporko, šterika, štraloć,

Štramac, šugaman, tak, takujin, tapit, tavolin, timun, tinel, toč, toka mi, tramakat, tratamenat, tratat se,

Tri kvarta od ure, trpeza, tubaš, uhitit pod bandijeru, ukopečit se, umideca, ura, ušesan, utijavat, vapor, vazda, ventat, verdura, vesta, vestit, vijađ, vizita, vonjat, zafumat, zakantat, zakočutat
201

Ačenavat, Akostat, Antika, Apena, Bacit očadu, Banda,Bandijera, Banjat se, Bareta,

Biljet, Bumbak, Bumbeta,

Buro, Bursin,Crevlja,

Cujat se, Čičat ,Ćaće,

Ćutjet, deboto, defora,

Deliberat se, destrigat divertiškat se, Dobra noć!, đinazija, ferata finalmente fortuno funero furesti gambat grezo , hi, homo, imbećio, isćumijehat, izlempat se, izventat, kalmat, kanjela, kapitat, karoca, karota, kjaro,

Kolur, korađ, kupijerta, lapis, lastra, makaruli, manina, manja mukte, markatunja, medikamenat, mirakul, montura, muka, namuran, naturalo, ofenđat se, onomade, orlođe, oseknut se,

Pacijenca, perfino, perikulozo, perke, pijanoforat, pižuo, Pujizi, pumpijer, sikur/a, spominjat se, stađun, subito, sumporin, surgat, sveđ, škivat, španjulet, štivale, udarat u instrumenat, ultima, vele, virtuoz, žmuo, žvelto
88

Arajdat se, dećidat, imenso, delubija, doperat, đelat, fatiga, fatigat, hudoba, imađinat, imbećiliškat, infotat, insoma, intencijon.  intanto, intrat, invidija, kalafat, kamarin, kondut, legat, lentrat se, mantenjota, ofičica, opinjon, oservat, pričipicija, puntamenat, spaventat se, tradiškat, tremendo
31

PRVA  DOBNA SKUPINA – REZULTATI ANKETE:

God. rođenja: 1985. – 1995.

POZNAM / UPOTREBLJAVAM POZNAM/NE UPOTREBLJAVAM NE POZNAM / NE UPOTREBLJAVAM
AbonamenatAdio

balančana

bestimat

beškot

beštija

bječva

bokun

broka

bunaca

bursa

butiga

cima

cukar

čerožina

čokolatin

čombo

ćakulat

drito

dundo

dundo

falit

febra

fermaj

fermat

fero

festa

gospar

grasta

grintat

gusta me

hihištanje

imat mota

izlempat se

jedit se

kantun

karkašina

kenova

kikara

koltrina

komin

komončin

kontenat

korpić

kotula

kredenca

krpatur

kučak

kukumar

kundurica

kušin

kvarat

lincuo

meštar

mjenduo

mukte

mularija

muo

najedit se

narančin

navegat

nevera

none i nono

nostromo

nožice

obadat

očale

opiturat

ožica

pantaruo

para mi da

patate

pegula

persijane

petrusin

pica

pilo

pipun

pitar

pjat

pomadora

posteja

prigat

prosuja

prova

rusica

saket

sinjorina

skalin

spenza

šilok

škapin

škatula

šlafrok

špaher

špina

šporkat

šporkeca

šporko

šterika

šugaman

tak

takujin

tapit

timun

toč

utijavat

vazda

vesta

vonjat

110

AčenavatAfitat

alavija

Arivat

balat

Balunijer

Banak

Banda

Bandijera

Banjat se

Bareta

Brontulat

Bubmeta

Buro

Bursin

Crevlja

Cujat se

Ćaće

Dumna

Faculet

Finit

Forca

Fortuno

Furesti

Gambat

Grezo

Guloz

Gvantijera

Hi

Homo

Imbećio

Isćumijehat

isat

kačica

kala

kalmat

kamara

kanavac

kolajna

kolur

korađ

kotonjata

kriješva

kunjado/a

kvando i kvando

lampadina

lapis

makaruli

makina

medikamenat

mirakul

miritat

molat

montura

nadvoru

nase

neput/nepuća

njorgetat

njorit

oseknut se

ostrič

pacijenca

pajet

partenca

partit

peskarija

pijanoforat

pitura

porat

praska

rego

ričeta

rijeta

sekat

setemana

sikur/a

skuro

slatko

spominjat se

standali

surgat

šesno

šetando

škafetin

škartoc

šokeca

štramac

tavolin

tinel

tri kvarta od ure

trpeza

tubaš

uhitit pod bandijeru

ušesan

ura

vapor

vele

ventat

vestit

vijađ

vizita

zafumat

zakantat

zakočutat
104

akostat,antika,

apena,

arajdat se,

bacit očadu,

biljet,

bumbak,

čičat,

ćutjet,

deboto,

defora,

deliberat se,

dećidat,

delubija,

doperat,

đelat,

đinazija

fatiga,

fatigat,

ferata,

finalmente,

foj,

funero,

hudoba,

imađinat,

imbećiliškat,

imenso,

infotat,

insoma,

intencijon,

intanto,

intrat,

invidija,

izventat,

kalafat,

kamarin,

kanjela,

kapitat,

karoca,

karota,

kjaro,

kondut,

kupijerta,

lastra,

legat,

lentrat se,

manina,

mantenjota,

manja mukte,

markatunja,

muka,

nadođontat,

namuran,

naturalo,

ofenđat se

ofičica,

onomade,

opinjon,

orlođe

oservat,

pasat

penduližat

perfino

perikulozo

perke

pričipicija,

pižuo

poltrona

portafoj

puntamenat,

Pujizi

pumpijer

spaventat se,

sekavat

sforcat

spaventat se

stađun

subito

sumporin

škivat

španjulet

sveđ

štivale

štraloć

toka mi

tradiškat,

tramakat

tratamenat

tremendo

udarat na instrumenat

ukopečit se

ultima

umideca

verdura

virtuoz

žmuo

žvelto

97

KOMPARACIJA

POZNAM / UPOTREBLJAVAM POZNAM/NE UPOTREBLJAVAM NE POZNAM / NE UPOTREBLJAVAM
III(1931.do1951.)
II(1965.do1975.)
I (1985.do1995.)
             238 (75%)
201(63%)
113 (35%)
              76 (24%)
88 (27%)
107 (34%)
              6 (1%)
31 (10%)
100 (31%)

ZAKLJUČCI:

Na neznatnom, ali slikovitom uzorku, koji je uglavnom vezan za učenike naše gimnazije i njihove obitelji, došli smo u jednostavnom istraživanju do vrlo zanimljivih podataka o riječim i izrazima koji su se posljednjih osamdeset godina upotrebljavali u govoru ljudi našega Grada.
Vezano za motiv pokretanja cijelog projekta, koji je vezan uz trenutak kad se nakon jedne lokalne kazališne predstave ustanovilo kroz komunikaciju s učenicima kako veći dio lokalnoga izričaja iz pedesetih godina teško razumijevaju, možemo reći da su rezultati našega istraživanja donkle iznenađujući.
Sažeto i najjasnije rezultati se istraživanja iščitavaju iz gornje tablice.

Od ukupnu 320 dubrovačkih riječi i izraza koje su naši učenici skupili „na terenu“, osluškujući govor ljudi svih generacija u najobičnijim svakodnevnim situacijama – evidentno je, što je i očekivano da je između pripadnika najstarije „treće“ i najmlađe „prve“ generacije ispitanika bitna razlika u frekventnosti upotrebe i razumijevanja obrađenih termina.

U kategoriji potpuno poznatih riječi i izraza koje se upotrebljavaju ili su se upotrebljavale u svakodnevnoj komunikaciji između populacije baka i djedova iz prve polovice dvadesetoga stoljeća te generacije naših učenika rođene uglavnom u zadnjem desetljeću istoga stoljeća ogromna je razlika od čak 40 %. Dok su, prema anketi bake i djedovi koristili svakodnevno 238 od 320 riječi i izraza, u ovoj ih se generaciji koristi svega 113. Manja je, ali značajna razlika između naših roditelja i njihovih roditelja (svega 12% manja upotreba u toj srednjoj generaciji u odnosu na najstariju), a znatno veća u ovo modernije doba druge polovice dvadesetog stoljeća, između roditelja današnjih školaraca i njihove djece (razlika od 28%).

Sporije, ali konstantno raste broj riječi i izraza iz kategorije „poznam, ali ne koristim“- (24% takvih riječi kod baka i djedova, svega 3% više – dakle, 27% kod roditelja, a nešto više tj. 34% u naraštaju naših učenika).

Najdrastičnij razlika, premda ne tako dramtična kao što nam se učinilo na početku istraživanja dubrovačkoga govora zabilježena je u trećoj kategoriji – riječi i izraza za koje ispitanici manje-više nisu uopće čuli, tj. niti ih upotrebljavaju, niti ih poznaju. Od nepunih 6% takvih riječi u najstarijem naraštaju, preko 10% u generaciji roditelja do čak 31% prezentiranih dubrovačkih riječi i izraza o kojima generacija naših učenika nema nikakvih spoznaja… niti ih čuje, niti ih čita, a kamoli upotrebljava u bilo kojem obliku komunikacije.

Najvjerojatnije je ovakva vrsta istraživanja sasvim nedostatna za donošenje ozbiljnijih zaključaka, ali je našim učenicima i školi zanimljiva i simptomatična. Potiče nas u svakom slučaju na daljnja promišljanja i ozbiljnija bavljenja fenomenom dubrovačkoga govora koji nam i dalje pred očima i ušima iščezava. Ispunja nas zadovoljstvom da smo se u Dubrovačkoj privatnoj gimnaziji počeli baviti našom baštinom i govorom. I na ovom ne mislimo stati.

skupina učenika Dubrovačke privatne gimnazije
šk. god. 2011./12.

Comments are closed.